
Insights from recent episode analysis
Audience Interest
- historical events and figures
- historical narratives and stories
Podcast Focus
- exploring historical facts
- profiles of historical figures
Publishing Consistency
- weekly episode release
- 167 episodes produced
Platform Reach
- no platforms detected yet
- unknown distribution channels
Insights are generated by CastFox AI using publicly available data, episode content, and proprietary models.
Most discussed topics
Brands & references
Total monthly reach
Estimated from 2 chart positions in 2 markets.
By chart position
- 🇬🇷GR · History#4410K to 30K
- 🇦🇪AE · History#184500 to 3K
- Per-Episode Audience
Est. listeners per new episode within ~30 days
3.1K to 9.9K🎙 Daily cadence·167 episodes·Last published today - Monthly Reach
Unique listeners across all episodes (30 days)
11K to 33K🇬🇷91%🇦🇪9% - Active Followers
Loyal subscribers who consistently listen
4.2K to 13K
Market Insights
Platform Distribution
Reach across major podcast platforms, updated hourly
Total Followers
—
Total Plays
—
Total Reviews
—
* Data sourced directly from platform APIs and aggregated hourly across all major podcast directories.
On the show
From 16 epsHosts
Recent guests
Recent episodes
141 - Duško Popov, kodno ime "Tricikl"
Jun 25, 2026
1h 35m 57s
140 - Vikinzi
Jun 16, 2026
1h 52m 26s
139 - Hemingvej
Jun 11, 2026
2h 29m 02s
138 - Pokrštavanje Slovena
Jun 1, 2026
1h 58m 40s
137 - Raspućin
May 23, 2026
1h 21m 02s
Social Links & Contact
Official channels & resources
Official Website
Login
RSS Feed
Login
| Date | Episode | Topics | Guests | Brands | Places | Keywords | Sponsor | Length | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 6/25/26 | ![]() 141 - Duško Popov, kodno ime "Tricikl" | 🛍️ HistoryCast prodavnica na internetu👉 https://podmedia.rs/historycast/🎁 Naručene proizvode šaljemo nedeljno, kurirskom službomPodržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCastDušan Duško Popov pripada onim ljudima čiji život deluje kao da ga je neko napisao previše smelo, a ipak je bio stvaran. Rođen u imućnoj srpskoj porodici, obrazovan kao pravnik, formiran između Beograda, Dubrovnika i evropskih centara moći, nosio je u sebi ono što je za obaveštajni rad bilo dragocenije od pukog znanja: Samopouzdanje, hladnu prisebnost, društvenu veštinu i sposobnost da svakome pruži upravo onu verziju sebe koju ovaj želi da vidi. U vremenu kada je Evropa tonula u rat, Popov je ulazio u najopasnije prostore bez buke, bez parade i bez uniforme slavnog junaka, ali sa glavom čoveka koji razume kako se istorija često prelama daleko od fronta.Nikola Đukić i Nikola Piperski otvaraju priču o čoveku koji je uspeo da živi nekoliko života istovremeno. Duško Popov bio je pravnik, oficir, kosmopolita, čovek visokog društva, ali i trostruki agent čije je kodno ime Tricycle ostalo upisano u istoriju obaveštajnog rata. Kretao se između Abvera, britanske službe MI6 i jugoslovenskih obaveštajnih službi, igrajući partiju u kojoj je i najmanji pogrešan korak značio kraj života. Njegov teren bili su saloni, hoteli, kockarnice, ambasade i zatvorene sobe u kojima se govorilo malo, a odlučivalo mnogo. Popovljeva biografija nosi u sebi gotovo sve što jednu istorijsku priču čini neodoljivom i sasvim sigurno filmskom. Još pre rata dolazi u dodir sa nacističkom Nemačkom i vrlo rano prepoznaje prirodu poretka koji se rađa. Prijateljstvo sa Johanom Jebsenom uvodi ga u obaveštajni lavirint, a Britanci ubrzo shvataju da pred sobom nemaju tek čoveka od stila, već operativca izuzetne vrednosti. Nemcima postaje Ivan, Britancima Tricikl/Tricycle, a njegova uloga vremenom prerasta u jednu od važnijih figura velike savezničke igre obmane. Posebno mesto u njegovoj priči zauzima epizoda sa Amerikom i upozorenjima koja su se ticala japanskog interesovanja za Pearl Harbor. Tu se otvara jedno od najprovokativnijih pitanja čitave biografije Duška Popova: Šta se dešava kada čovek donese informaciju od ogromne važnosti, a sistem odbije da je zaista čuje? Kasnije će učestvovati i u široj savezničkoj mreži obmana koja će imati značajnu ulogu u pripremi iskrcavanja u Normandiji. Oko Duška Popova se stvorila i aura koja je gotovo sama po sebi postala legenda. Veza sa Ianom Flemingom, kazino u Estorilu, elegancija, smelost, osećaj za rizik, sve je to doprinelo da se njegovo ime često dovodi u vezu sa nastankom lika Džejmsa Bonda. Kako god bilo, činjenica je da je jedan Srbin, školovani pravnik i čovek iz visokog društva, uspeo da postane ključna figura rata koji se vodio bez fanfara, bez marševa i bez aplauza. Rat u senci tražio je drugačiju vrstu hrabrosti - glavu koja ostaje hladna dok se sve oko nje raspada, lice koje ne odaje ništa i čoveka koji ume da izgovori tačno onu laž koja menja tok događaja.Ovo je priča o Dušku Popovu, čoveku koji je hodao kroz rat u savršeno krojenom odelu, ali i o epohi u kojoj je istina stalno kasnila, u kojoj su lojalnosti bile višeslojne, a opstanak zavisio od sposobnosti da se istovremeno misli brzo, glumi ubedljivo i ćuti kada je najpotrebnije. | 1h 35m 57s | ||||||
| 6/16/26 | ![]() 140 - Vikinzi | 🛍️ HistoryCast prodavnica na internetu👉 https://podmedia.rs/historycast/Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCastNikada pre se u Britaniji nije pojavila takva strahota kakvu smo sada pretrpeli od paganskog naroda… Pogledajte crkvu Svetog Kutberta, ukaljanu krvlju Božjih službenika, lišenu svih svojih ukrasa; mesto svetije od bilo kog drugog u Britaniji prepušteno je paganima da ga poganeO napadu Vikinga na obalu Škotske ovako je pisao monah Alkuin iz Jorka, tada već ugledni učenjak na dvoru Karla Velikog; u pismu upućenom engleskim crkvenim ljudima, on opisuje lom sveta koji je poznavao. Tada evropska pisana istorija prvi put “čuje” Vikinge kako dolaze sa mora: Lindisfarn, 793. godina, i jedan od najvažnijih manastira anglosaksonskog sveta.U drugim zapisima tog vremena pominju se i neobični znaci koji su prethodili napadu - "vatrene zmije“ na nebu, oluje, pomračenja. Srednjovekovna mašta ili način da se objasni ono što je delovalo neshvatljivo, tek, već tada je rođena slika Vikinga koja će trajati vekovima. Demonska stvorenja, skoro pa natprirodna bića, poluljudi koji dolaze iz mraka, brzo i bez upozorenja, i posle kojih ništa ne ostaje isto.Kasnije, o njima se često govori kao o razbojnicima sa severa, ljudima koji su dolazili niotkuda, palili, pljačkali i nestajali sa plimom. Ali ta slika, koliko god bila upečatljiva, zapravo je samo deo mnogo šire priče. Jer Vikinzi jesu bili ratnici i osvajači, ali pre svega moreplovci koji su stigli do obala Severne Amerike vekovima pre Kolumba, trgovci koji su povezivali Baltik sa Bagdadom, istraživači koji su naseljavali Island i Grenland, ljudi koji su u svojim sagama pokušavali da razumeju svet oko sebe.Njihovi brodovi, dugi i uski, građeni sa preciznošću koja i danas izaziva divljenje, bili su simbol jedne civilizacije koja je razumela more bolje nego iko u svoje vreme. Sa njima su prelazili okeane bez karata kakve danas poznajemo, oslanjajući se na zvezde, vetrove i iskustvo koje se prenosilo generacijama.A iza svega toga, iza života u surovim uslovima, iza borbe za opstanak u nemilosrdnom svetu Severa, stoji i jedan neverovatan svet verovanja, mitova i priča. Odin, Tor, Ragnarok. Priča o tri boginje sudbine koje sede pored korena drveta sveta, Igrdasila, i pletu niti života. Čak ni bogovi ne mogu da promene ono što su Norne zapisale.Ovaj uvid u neizbežnu sudbinu davao je Vikinzima neverovatnu hrabrost. Hrabrost koja se meri spremnošću da se ide do kraja, bez obzira na ishod, da bi se stiglo u Valhalu. Zato su u bitke išli bez straha, često sa osmehom. Duhovnost Vikinga je zapravo bila slavljenje životne sile i lične časti. Priča o Vikinzima je kompleksna istorija društva koje je u nekoliko vekova ostavilo trag od obala Engleske, preko reka Rusije, sve do Mediterana. Trag iza njih ostao je u jeziku, zakonima, trgovini i kulturi Evrope kakvu danas poznajemo.Nikola Đukić i Nikola Šipka vode nas kroz taj svet, od prvih pohoda i razloga koji su ih pokrenuli, preko njihovih brodova, ruta i osvajanja, pa sve do pitanja koje ostaje i danas otvoreno: Ko su zapravo bili Vikinzi, kada skinemo slojeve mita koje smo vekovima gradili oko njih? | 1h 52m 26s | ||||||
| 6/11/26 | ![]() 139 - Hemingvej✨ | Ernest Hemingwayliterature+5 | — | — | — | Hemingwayliterature+5 | — | 2h 29m 02s | |
| 6/1/26 | ![]() 138 - Pokrštavanje Slovena✨ | Slavic ChristianityCyril and Methodius+3 | — | RimCarigrad+2 | VelikomoravskaSolun | SlavsChristianity+5 | — | 1h 58m 40s | |
| 5/23/26 | ![]() 137 - Raspućin✨ | RaspućinRussian history+3 | — | Romanov | — | Raspućinhistory+5 | — | 1h 21m 02s | |
| 5/14/26 | ![]() 136 - Otkriće Troje✨ | Trojaarheologija+4 | dr Jovan Milovanovićdr Nikola Piperski | IlijadaOdiseja | TrojaHisarlik+1 | TrojaHajnrih Šliman+5 | — | 1h 43m 57s | |
| 5/7/26 | ![]() 135 - Mihajlo Pupin✨ | Mihajlo Pupinscientific achievements+4 | Nikola ĐukićIvan Drljača | Univerzitet Kolumbija | Vojvođanska ravnicaIdvor+1 | Mihajlo Pupintelecommunications+3 | — | 2h 27m 16s | |
| 5/1/26 | ![]() 134 - Pad Berlina, drugi svetski rat✨ | BerlinWorld War II+5 | — | Treći rajhSovjetska+1 | BerlinArdenima+4 | BerlinWorld War II+8 | — | 1h 58m 23s | |
| 4/25/26 | ![]() 133 - Nuklearna katastrofa u Černobilju✨ | Černobiljska katastrofanuklearna energija+4 | — | Sovjetski SavezVladimir Ilič Lenjin | — | Černobiljnuklearna katastrofa+5 | — | 1h 20m 44s | |
| 4/18/26 | ![]() 132 - MOSAD✨ | intelligence operationsIsraeli history+4 | — | MosadHistoryCast+1 | Izrael | Mossadintelligence+6 | — | 2h 17m 29s | |
Want analysis for the episodes below?Free for Pro Submit a request, we'll have your selected episodes analyzed within an hour. Free, at no cost to you, for Pro users. | |||||||||
| 4/17/26 | ![]() 131 - Pseudoarheologija✨ | pseudoarcheologysensational theories+4 | dr Jovana Milovanovićdr Ilija Danković | HistoryCastPodMedia | VisokoBalkan+2 | pseudoarcheologysensationalism+5 | — | 1h 51m 47s | |
| 4/8/26 | ![]() 130 - Korejski rat✨ | Korejski ratHladni rat+4 | Nikola Šipka | PodMediaPatreon | Koreja | Korejski ratHladni rat+5 | — | 1h 24m 26s | |
| 3/29/26 | ![]() 129 - Irski rat za nezavisnost✨ | Irska revolucijarat za nezavisnost+5 | — | britanska vlastHistoryCast | IrskaUlster | Irskanezavisnost+7 | — | 1h 27m 39s | |
| 3/19/26 | ![]() 128 - Mikelanđelo✨ | Mikelanđelorenesansa+5 | Mina Radovanovićdr Nikola Piperski | HistoryCastDavid+2 | FirenceRim | Mikelanđelorenesansa+6 | — | 2h 25m 32s | |
| 3/11/26 | ![]() 127 - Engleska Republika, Oliver Kromvel✨ | Engleska republikaOliver Kromvel+4 | — | Krnji parlamentKomonvelt+1 | Engleska | Engleskarepublika+5 | — | 1h 55m 22s | |
| 3/3/26 | ![]() 126 - Ataturk, od bolesnika sa Bosfora do moderne Turske✨ | Mustafa Kemal Ataturkmodernizacija Turske+4 | Nikola ĐukićNikola Šipka | HistoryCast | TurskaSamsun | AtaturkTurska+5 | — | 2h 07m 14s | |
| 2/27/26 | ![]() 125 - Salvador Dali✨ | Salvador Dalisurrealism+4 | Mina Radovanovićdr Nikola Piperski | HistoryCastPodMedia | — | Salvador Dalisurrealism+5 | — | 1h 56m 50s | |
| 2/14/26 | ![]() 124 - Krimski rat✨ | Krimski ratistorijski događaji+5 | — | Osmansko carstvoVelika Britanija+4 | KrimEvropa | Krimski ratistorija+8 | — | 1h 53m 42s | |
| 2/6/26 | ![]() 123 - Demon bojnog polja, Voja Tankosić | Još jednom da se pohvalimo da je počela sa radom naša prodavnica, gde možete istorijski odgovorno da trošite svoje pare: 🛍️ HistoryCast prodavnica na internetu👉 https://podmedia.rs/historycast/Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast*Venac besmrtne slavesrpska ti vila plete,nad tvojim grobom, Vojo,komitske plaču čete*Vojislav Voja Tankosić, čovek koji je svojom energijom remetio poredak, podizao temperaturu događaja u kojima je učestvovao, detonator jedne epohe koja je pod njegovim uticajem gubila ravnotežu.Dete Tamnave koje je izraslo u oficira zaverenika, komandanta dobrovoljaca, idealistu posvećenog nacionalnoj ideji, heroja balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, drugog čoveka Crne ruke, predanom, beskompromisnom vođi i vojvodi. Bio je figura oko koje se Srbija prelamala između slobode i zavere, ideala i krvi, vizije i brutalne stvarnosti, podignuta na nivo legende i među svojim saborcima i među narodom.U specijalnoj epizodi koju ste vi tražili, istoričar Nikola Đukić i istoričar umetnosti dr Nikola Piperski ulaze pravo u srž biografije čoveka koji je na prelazu dva veka postao sinonim za neustrašivost, političku subverziju i vojničku disciplinu, ali i za haos jedne epohe koja je tražila upravo takve ljude.Tankosićev put je priča o Srbiji koja se iz Kneževine pretvara u modernu državu kroz balkanske ratove, atentate, likvidacije, tajne sastanke, bitke i legende sa bojnog polja. Od dečaka iz Tamnave do vođe dobrovoljaca i jednog od ključnih ljudi Crne ruke, pred nama je biografija koja se ne drži jedne ravne linije, nego ide onako kako ide istorija kada postane ozbiljna: naglo, opasno, nepredvidivo.Majski prevrat, Crna ruka, Balkanski ratovi, atentati, tajne mreže, Istra, Šumadija, Beograd; gde god se lomila istorija, Tankosić je bio u blizini.Ovo je priča o oficiru koji je živeo brže nego što je država mogla da izdrži. O čoveku koji je umeo da mobiliše mase, ali i da komanduje malim, opasnim odredima. O čoveku koji je znao kako se ruši režim, kako se vodi rat i zašto se javnost tako lako deli između divljenja i straha.Đukić i Piperski otvaraju ključne tačke Tankosićevog uspona i njegovog poslednjeg poglavlja u Prvom svetskom ratu, poglavlja koje i danas izaziva rasprave i nerazjašnjene dileme. Njegova smrt nisu kraj priče o Vji Tankosiću, jer, on je simbol cele jedne generacije koja je koja je želela nezavisnu i snažnu Srbiju, ali je istovremeno prolazila kroz lomove, frakcije i unutrašnje sukobe, i u tim lomovima izgorela.Kroz dokumente, svedočenja, političke veze i kulturološke posledice, naši istoričari rekonstruišu i ceo sistem u kojem je baš takav, taj čovek mogao da nastane, i pokušavaju da odgovore na pitanje: gde se završava legenda, a gde počinje stvarni istorijski lik, ponekad surov, ponekad briljantan, uvek opasan, i uvek važan?Uz ovu, ukoliko niste, predlažemo da pogledate i epizodu o Majskom prevratu https://www.youtube.com/watch?v=UT87adj8LI4Austrougarskom ultimatumu: https://www.youtube.com/watch?v=6BWi2feN6R8i Gavrilu Principu: https://www.youtube.com/watch?v=cV0MZ_ZHQnE&pp=0gcJCSkKAYcqIYzv | 1h 57m 51s | ||||||
| 1/29/26 | ![]() 122 - Vizantijske carice | Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCastPostoji ukorenjena predstava da je Vizantija svet careva, patrijarha i dvorskih intriga u kojima žene stoje po strani , kao ukras, zalog dinastije ili tiha senka prestola. Ova epizoda razbija upravo taj mit. Jer biti carica u Vizantiji nije značilo biti nevidljiva. Naprotiv.U razgovoru istoričarke umetnosti dr Jovane Milovanović i istoričarke Ivane Veselinović otvara se jedno slojevito i često zanemareno pitanje: šta je zaista značilo biti žena na vrhu najdugovečnije imperije evropske istorije? Vizantijske carice nisu bile samo supruge careva. One su bile regentkinje, zakonodavke, politički igrači, pokroviteljke umetnosti i Crkve, ali i figure oko kojih su se lomile dinastije, ikonoklastičke krize i državni udari.Od Teodore, koja iz najnižih slojeva društva dolazi do samog vrha vlasti i zajedno sa Justinijanom oblikuje zakonodavstvo Carstva, preko Irine Atinske, prve žene u Vizantiji koja samostalno vlada i potpisuje akte kao basileus, pa do Jelene Dragaš, čiji život je bio posvećen politici i podršci sinu, Konstantinu XI Paleologu Dragašu, ova epizoda pokazuje da su carice često bile ključni nosioci moći, čak i kada formalno nisu nosile krunu.Razgovaramo o tome kako je izgledao položaj žena u vizantijskom društvu, gde su bile granice njihovog delovanja, ali i kako su te granice stalno pomerane upravo na dvoru. Koliko je religija bila sredstvo kontrole, a koliko prostor uticaja? Zašto su carice istovremeno slavljenje kao svetice i demonizovane kao opasne zavodnice? I zbog čega je Vizantija, za razliku od mnogih zapadnoevropskih država, relativno često dopuštala ženama da vladaju, makar u kriznim trenucima?Ovo je priča o realnoj moći, političkoj inteligenciji i institucionalnim okvirima koji su caricama omogućavali da budu mnogo više od simbola - žene koje su oblikovale istoriju. | 2h 12m 05s | ||||||
| 1/22/26 | ![]() 121 - Rat na Pacifiku, Drugi svetski rat | Klikni na https://surfshark.com/historycast ili iskoristi kod HISTORYCAST kako bi dobio dodatna 4 meseca Surfshark VPN-a!Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCastIli kupovinom HistoryCast mercha, majice, duksevi, šolje... na https://podmedia.rs/historycastRat na Pacifiku počinje da se lomi 1942. godine nad otvorenim morem kod Midveja i u džunglama Gvadalkanala. Tu prestaje japanska ekspanzija i počinje rat iscrpljivanja u kome se više ne traži brza pobeda, već potpuna slomljenost protivnika. Od tog trenutka, Pacifik postaje najšira, najduža i najnemilosrdnija scena Drugog svetskog rata. Prostor koji se meri okeanima, a ne kilometrima. Sukob u kome se ne ratuje samo za teritoriju, već za opstanak, prestiž i potpuno različite poglede na svet.U ovoj epizodi našeg serijala o Drugom svetskom ratu, istoričari Nikola Đukić i Nikola Šipka vode nas u totalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Japanskog carstva, rat bez jasne linije fronta, ali sa jasnom logikom potpunog uništenja protivnika.Bitka kod Midveja menja stratešku ravnotežu, dok Gvadalkanal uvodi novu realnost rata: borbe koje traju mesecima zbog nekoliko stotina metara zemlje, logistiku kao presudni faktor i iscrpljivanje ljudi do krajnjih granica. Sve to dolazi nakon početnog šoka izazvanog napadom na Pearl Harbur, koji je rat gurnuo u globalne razmere i učinio kompromis nemogućim.Od prelomnih pomorskih okršaja i ostrva koja postaju masovne grobnice, do završnog čina u kome tehnologija prvi put nadjačava samu predstavu o ratu, Pacifik je bojište na kome se sudaraju industrijska moć i vojna disciplina, imperijalna ideologija i američki pragmatizam, ratna propaganda i svakodnevna smrt miliona civila i vojnika.Ovo je priča o ratu u kome nema brzih pobeda, o logici nema povlačenja i o dehumanizaciji protivnika kakvu dotadašnja istorija jedva poznaje. Rat na Pacifiku pokazao je šta znači totalni rat u punom smislu te reči: ekonomski, ideološki, tehnološki i psihološki.Danas se bavimo mehanizmima nasilja, odlukama koje su menjale tok istorije i cenom koju je platio ogroman deo sveta. Jer razumevanje Pacifika znači razumevanje kako se završio Drugi svetski rat i zašto je posleratni svet izgledao upravo ovako kako danas izgleda.Uz ovu, naša je preporuka da pogledate, ukoliko niste i epizodu: https://youtu.be/gVf_lbPsUnskao i ostale epizode iz serijala o Drugom svetskom ratu: https://youtube.com/playlist?list=PLIfKrK2F4Ck4t9TPLiX7t9azPvXV1pCYQ&si=VEAP80s0TYjUbI18 | 1h 59m 26s | ||||||
| 1/16/26 | ![]() 120 - Kralj Petar II | Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCastPetar II Karađorđević je kralj koji je na presto stupio kao dečak, a istoriju napustio kao čovek bez zemlje, bez krune i bez države kojoj se mogao vratiti. Poslednji kralj Jugoslavije, simbol jedne epohe koja se raspala brže nego što je stigla da sazri, ostao je zarobljen između mita, politike, rata i lične tragedije.Na presto je stupio kao sedamnaestogodišnjak, u trenutku kada se Evropa već raspadala pod težinom rata, a Jugoslavija ulazila u svoju najdublju krizu. Njegova sudbina od samog početka nije bila državnički projekat, već istorijski lom: spoj detinjstva prekinutog atentatom, prerano nametnute simbolike i političkih odluka koje su se donosile mimo njega.Nikola Đukić i Ivan Drljača ne govore o romantičnom kralju u egzilu, već o realnoj istorijskoj figuri: o poreklu i dinastičkom nasleđu Petra II, o detinjstvu provedenom u senci atentata na kralja Aleksandra, o 27. martu 1941. i trenutku kada je maloletni kralj pretvoren u politički simbol otpora. Epizoda detaljno prati Petrovu ratnu sudbinu: odlazak iz zemlje, londonsku emigraciju, političku marginalizaciju i gubitak kontrole nad događajima u zemlji koja je formalno još bila njegova. Govori se o odnosima sa britanskom vladom, o sukobima unutar jugoslovenske emigracije, o prelasku saveznika na stranu partizanskog pokreta i trenutku kada je postalo jasno da se kralj neće vratiti. Nakon 1945. sledi zabrana povratka, konfiskacija imovine, život u egzilu, lični slomovi, bolest i smrt daleko od zemlje čiji je bio vladar.Ova epizoda otvara i pitanja kolektivnog sećanja: kako je Petar II pretvaran čas u mučenika, čas u nevažnu fusnotu; zašto je njegova lična sudbina često svedena na mitove, poluistine i ideološke karikature i koliko je njegova tragedija zapravo tragedija cele jedne kraljevine koja je nestala zajedno sa svojim kraljem.Ko je zaista bio Petar II Karađorđević i zašto je njegova priča i dalje bolna tačka jugoslovenske istorije? Zašto je u socijalističkoj Jugoslaviji sistematski potiskivan, a kasnije često idealizovan bez stvarnog razumevanja njegovih ograničenja? Koliko je istine u pričama o izgubljenom kralju, a koliko u pokušajima da se lična tragedija pretvori u političku poruku? | 3h 44m 33s | ||||||
| 1/8/26 | ![]() 119 - Kublaj-kan i mongolsko carstvo | Otvorili smo prodavnicu na podmedia.rs/historycastUgrabite merč dok ga još ima :)U XIII veku, veku, dok Evropa još zamišlja Mongole kao senku što se nadvija nad horizontom, jedan čovek već priprema nešto nezamislivo: premeštanje težišta najvećeg carstva u istoriji iz stepe u srce Kine. Kublaj kan ulazi u istoriju ne kao puki nastavak Džingis-kanove osvajačke mašinerije, već kao njen najambiciozniji vođa.To je trenutak kada nomadska vojska, navikla na otvorene ravnice i brzinu, mora da nauči da vlada gradovima čiji zidovi pamte hiljade godina. Kublaj shvata da se carstvo ne održava samo udarima konjanika, već sposobnošću da se prihvati i preoblikuje civilizacija koju osvaja. Zato od Pekinga pravi prestonicu koja simbolički i politički označava njegovu novu ulogu: vladara koji ne želi samo teritoriju, već želi poredak.Nikola Đukić i Nikola Šipka u ovoj epizodi seciraju taj prelomni trenutak. Prate kako Kublaj učvršćuje vlast u borbi protiv sopstvene braće, kako razume važnost kineske birokratije i koristi je da stvori dinastiju Juan, i kako iz jedne nomadske strukture proizvodi državnu mašinu koja funkcioniše u razmerama kakve svet do tada nije video.Istovremeno, Mongolsko carstvo širi se na jug, istok i more, ali upravo na tim granicama vidimo koliko su ogromne Kublajeve ambicije. Pokušaji osvajanja Japana, intervencije u Indokini, diplomatske igre u Centralnoj Aziji; sve to govori o vladaru koji ne miruje, koji razume da moć traje samo dok se širi, čak i kada imperija već pokazuje prve pukotine.U tom vrtlogu pojavljuje se Marko Polo kao čovek koji prvi put prenosi Evropi sliku o dvoru gde se upravlja papirom, novcem, kanalima, brzim poštama, astronomima i činovnicima koji pomeraju granice svakodnevice. Njegovi zapisi su i putopis i dokaz da je pod Kublajem nastao svet koji nadmašuje evropsku predstavu o redosledu, disciplini i veličini.Kako se najmoćnije nomadsko carstvo pretvorilo u kinesku dinastiju? Kako je baš u tom prelazu otkriveno koliko je Kublaj kan bio različit od svih Mongola pre njega? Zbog čega je baš Kublaj postao figura koja objedinjuje dva sveta - mongolski i kineski? I šta nam Marko Polo zapravo govori o Kublajevom svetu, a šta o granicama evropske mašte?Ovo je priča o vladaru koji je neposredno odredio tok istočnoazijske istorije i oblikovao svet mnogo pre nego što će Evropa to razumeti. | 2h 03m 11s | ||||||
| 1/2/26 | ![]() 118 - Najveće istorijske laži | Prvo da se pohvalimo da je počeo sa radom naš webšop, gde možete istorijski odgovorno da trošite svoje pare: 🛍️ HistoryCast webshop 👉 https://podmedia.rs/historycast/Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCastNova godina je pravo vreme da se razbiju iluzije koje su mnogi decenijama uzimali zdravo za gotovo, a i danas ih se neki drže grčevito.U ovom novogodišnjem specijalu HistoryCasta naša ekipa se hvata u koštac sa najvećim istorijskim lažima, poluistinama i mitovima koji su se, ponavljanjem, ideologijom i popularnom kulturom, pretvorili u "opšte znanje“. Kako istorijske laži nastaju, zašto opstaju i zašto ih je toliko teško iskoreniti?Da li Aleksandar Karađorđević zaista "nije bio pravi kralj“ zbog toga što nije bio zvanično krunisan? Kako je nastala priča o "čistom Vermahtu“ i zašto je ta laž bila toliko korisna posle 1945. godine? Koji narodi stvarno vode poreklo iz antičkog doba i odakle priča o kontinuitetu? Da li fašistički i nacistički pozdrav zaista vode poreklo iz antičkog Rima, ili je antika samo grubo zloupotrebljena kao dekor za modernu ideologiju?Razbijamo i estetske mitove: antičke skulpture nisu bile simbol uzvišenosti ovenčan u belini mermera i "večnog dostojanstva“, već sveta boja, pigmenata i sasvim drugačijih vizuelnih poruka. Govorimo i o robovlasništvu i Američkom građanskom ratu: zašto tvrdnja da je rat bio "o pravima država“ ne može da opstane pred istorijskim izvorima? Vraćamo se i u renesansu da razjasnimo jednu od najupornijih slika popularne kulture: kako je zaista radio Mikelanđelo Buonaroti dok je oslikavao Sikstinsku kapelu i zašto je mit o "slikanju ležeći na skeli“ toliko dugo opstao? Tu se pozivamo i na, verovali ili ne, svedočenje samog Mikelanđela. Dobro, ne baš svedočenje, više kuknjavu.Obrađujemo još zanimljivih laži koje su predugo opstale ili su se prečvrsto ukorenile ponavljanjem i nadograđivanjem, a sve sa ciljem da vam ova epizoda bude zanimljiva, korisna i sa željom da u Novoj godini i vi i mi slušamo što manje laži.Pa, uz nadu da smo danas makar malo u tome pomogli, želimo vam da lepo provedete praznike, i srećnu Novu 2026. godinu! | 1h 24m 29s | ||||||
| 12/25/25 | ![]() 117 - Miroslavljevo jevandjelje | Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCastJa grešni Gligorije dijak nedostojan da se nazovem dijakom zastavih ovo Jevanđelje zlatom knezu velikoslavnomu Miroslavu sinu Zavidinu a mene gospodine ne zaboravi grešnoga no me sačuvaj sebi...Miroslavljevo jevanđelje. Najstariji ćirilični rukopis koji nikada nije bio samo rukopis. Knjiga koja je preživela sve: osvajanja, požare, krađe, preseljavanja, i tumačenja koja su je menjala više nego vreme.Ovaj rukopis već osam stotina godina stoji na raskršću umetnosti, politike i identiteta. U njemu se čita sve: od vizantijskog uticaja i latinskih upliva, do ambicija humskih kneževa i pitanja koja i dalje izazivaju rasprave i razdore: ko ga je tačno naručio, ko ga je pisao, i zašto se njegov put ne uklapa u mirnu, linearnu predstavu o nastanku srpske pismenosti.Dr Jovana Milovanović i dr Nikola Piperski otvaraju jedno od najdragocenijih poglavlja srpske srednjovekovne kulture, pričajući o knjizi koja je postala jedan od simbola srpskog nacionalnog identiteta, svedok moći, politike, ambicije i sporova koji i danas odzvanjaju.Istorija Miroslavljevog jevanđelja jedno je od najdragocenijih poglavlja srpske srednjovekovne kulture; na njega danas gledamo ne samo kao na remek-delo iluminacije, već i kao na dokument čije je poreklo, autorstvo i put kroz vekove uvek bilo isprepletano nedoumicama, sukobima i borbom za simboličku prevlast.Jovana i Nikola razmatraju i probleme koji su pratili rukopis: sporove oko porekla, tumačenja natpisa, nedostatke u samom datovanju, političke upotrebe rukopisa u modernoj eri, kao i večitu borbu oko toga kome "pripada“ i šta znači danas narodu, državi, nauci ili istoriji umetnosti.Ova epizoda je priča o prvom ćiriličnom rukopisu, ali i duboki ulazak u svet u kojem se mešaju ambicija dvora, umeće nepoznatih pisara, i savremene kontroverze koje pokazuju da ni srednjovekovne knjige nisu imune na prepisivanja, borbe za interpretaciju i političke zahvate.Miroslavljevo jevanđelje je ogledalo srednjeg veka kakav jeste: neuredan, složen, politički, fascinantno lep i duboko protivrečan.Ovo je priča o moći rukopisa koji je preživeo sve svoje tumače. | 1h 54m 58s | ||||||
Showing 25 of 176
Pitch Fit is a Pro feature
See how bookable this show is for guests, which brands already advertise, the per-episode ad value, and the best-fit guest and sponsor profile. The numbers are blurred on the free plan.
How readily this show books outside guests like you.
How proven this show is for host-read sponsorships.
For Guests
ProFor Advertisers
ProUpgrade to Pro to unlock guest cadence, sponsor categories, fit scores, and per-episode ad value for this show.
Similar Audience Demographics
Podcasts that attract a similar listener profile
Chart Positions
2 placements across 2 markets.
Chart Positions
2 placements across 2 markets.

























