Kontrapovijest

Gošća Hrvoja Klasića u 60. epizodi Kontrapovijesti je novinarka i bivša glavna urednica Radija 101 Zrinka Vrabec Mojzeš, a razgovaraju o pokretanju, djelovanju i konačnom gašenju legendarne zagrebačke Stojedinice. Osnovan 1984. pod imenom Omladinski radio, Radio 101 okrenuo se urbanoj publici, unio ulični jezik u eter i otvorio slušateljima mogućnost direktnog uključenja u program. Pokušaji gašenja Stojedinice sredinom 1990-ih spriječeni su ogromnim prosvjedom građana, da bi joj na kraju presudila financijska kriza iz 2009. godine.

Jesu li nacije stare, drevne zajednice ili su biološke tvorevine, ili je pak riječ o fenomenu modernog doba, točnije o produktu 18. i 19. stoljeća u kontekstu prijelaza s feudalizma na kapitalizam? Koja je razlika između hrvatskog nacionalizma i hrvatskog patriotizma?O fenomenu nacije i nacionalizma Hrvoje Klasić u 58. epizodi Kontrapovijesti razgovara s Nikolom Tomašegovićem, profesorom povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

U drugoj epizodi Kontrapovijesti povjesničar Hrvoje Klasić razgovara s povjesničarom i novinarom Tihomirom Ponošem o nastanku dviju Jugoslavija. Zašto i u kojim okolnostima nastaje Prva Jugoslavija 1918., a zašto i u kojim okolnostima Druga Jugoslavija 1943. na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, čija se 80. obljetnica obilježava ovih dana? Što bi se dogodilo za Srbe, Hrvate, Slovence i druge narode da 1918. nije nastala Prva Jugoslavija? Kako su Titovi partizani nakon nacifašističke okupacije Jugoslavije svojom borbom stekli podršku Saveznika i zašto su ih prvi prihvatili Britanci, a Sovjetski Savez posljednji. Kako dolazi do formiranja AVNOJ-a i što je Drugo zasjedanje AVNOJ-a donijelo narodima Jugoslavije?

Hrvoje Klasić u 4. epizodi Kontrapovijesti razgovara o karakteru Josipa Broza Tita s novinarom i publicistom Borisom Rašetom, autorom knjige "Tito – povjerljivo i osobno". Je li se Tito uspeo na čelo Partije denuncirajući drugove u Moskvi ili ih je štedio koliko je mogao? Je li bio beskrupulozan kao zapovjednik u Drugom svjetskom ratu? Je li poslije rata bio diktator, autokrat i tiranin ili se konzultirao s drugima i ekonomizirao svoju moć? Je li ga bilo strah sukoba sa Staljinom 1948. ili je u tome vidio priliku za sebe i Jugoslaviju? Čime je to opčinio brojne američke predsjednike i državnike širom svijeta? Zašto je Vatikan naredio da zvone crkvena zvona povodom njegove smrti? Zašto je Tito i danas fenomen koji izaziva emocije i zašto se svaka knjiga o njemu odmah rasproda? U čemu se sastoji Titov politički genij i što današnji državnici mogu naučiti od njega?

Hrvoje Klasić u šestoj epizodi Kontrapovijesti razgovara sa Senadom Šelo Šabić, doktoricom političkih znanosti s Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu, o Daytonskom sporazumu kojim je 1995. definirana današnja Bosna i Hercegovina. Zašto je uopće potpisan Daytonski sporazum? Kakva je bila vojno-politička situacija u Bosni i Hercegovini 1995.? Zašto su na pregovorima u Daytonu bili predstavnici Srbije i Hrvatske? Zašto je podjela bila 51 naprema 49 posto? Zašto pored Republike Srpske nije ubačen i treći, hrvatski entitet? Omogućuje li Daytonski sporazum da se narodi BiH izdvoje i postanu samostalni? Kakva je danas uloga međunarodne zajednice u BiH? Koje je probleme Dayton riješio, a kakvi problemi proizlaze iz Daytonskog uređenja BiH?

Gost Hrvoja Klasića u osmoj epizodi Kontrapovijesti je povjesničar i ravnatelj Spomen područja Jasenovac Ivo Pejaković, a tema su teze koje relativiziraju i negiraju zločinačku narav ustaškog režima i njegova logora smrti u Jasenovcu. Zbog čega je nastao logor Jasenovac i tko su bili logoraši? Jesu li ustaške metode još prije Drugog svjetskog rata podrazumijevale eliminaciju Srba, Židova i Roma? Koji su ustaški logori prethodili uspostavi Jasenovca? Zbog čega je pogrešno govoriti o Jasenovcu kao o radnom logoru? Na koji su način vršene masovne egzekucije u Jasenovcu, gdje su bila glavna stratišta i gdje se nalazi većina masovnih grobnica? Kako je došlo do manipuliranja brojem žrtava u Jugoslaviji? Na koji način današnji revizionisti umanjuju broj žrtava i koliko precizno je moguće utvrditi stvarni broj? Na osnovu kojih dokumenata i istraživanja je Spomen područje Jasenovac došlo do današnjeg broja od više od 83 tisuće žrtava? Imaju li revizionisti ikakvih argumenata za tvrdnje da je poslije rata Jasenovac nastavio funkcionirati kao logor za političke protivnike?

Gost Hrvoja Klasića u 12. Kontrapovijesti je Lovro Kralj s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci, a razgovaraju o tome jesu li ustaše bili fašisti i što je uopće fašizam. Imamo li inflaciju upotrebe termina fašizam? Što razlikuje fašiste od običnih nacionalista? Što je totalitarizam i kakvo je to društvo? Kada nastaje ustaška organizacija i u kojem trenutku počinje fašizacija ustaškog pokreta? Na koji način je malobrojna ustaška organizacija okupila ljude da bi mogla obnašati vlast? Kakav oblik društva su pokušali stvoriti? Koji su ostali primjeri fašističkih stranaka i režima u Europi s kojima ustaše imaju bliske odnose? Je li bili i nekih drugih fašističkih projekata na prostoru tadašnje Jugoslavije?

Hrvoje Klasić u 10. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarkom umjetnosti Sanjom Horvatinčić s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu o tome zašto su bili podizani i zašto su poslije rušeni spomenici antifašističkim borcima i žrtvama fašističkog terora. Koji su bili kriteriji izgradnje tih spomenika i tko je o tome vodio brigu? Zašto se u Jugoslaviji žrtve nisu etnicizirale? Kakva je kvaliteta antifašističke spomeničke baštine i koji su radovi bili vrhunska ostvarenja? Je li postojao otpor boračkih organizacija i lokalne zajednice smjelim umjetničkim projektima? Koji je glavni razlog masovne devastacije antifašističkih spomenika početkom 90-ih? Je li se radilo o stihijskom rušenju ili o nalogu vlasti? Imaju li smisla pokušaji da se neki od velikih antifašističkih spomenika danas obnove?

Hrvoje Klasić u 14. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarkom Anom Rajković Pejić s Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu o tome kakav je bio položaj žena u 20. stoljeću. Jesu li živjele bolje ili lošije u Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, tzv. NDH ili socijalističkoj Jugoslaviji? Što su žene mogle i kakva su prava imala u Austro-Ugarskoj? Kakva je bila uloga klasnog aspekta u mogućnostima školovanja žena? Zašto nije došlo do prava glasa za žene nakon kraja rata 1918. i kakva su prava tada ostvarile? Zašto komunistička ideologija u to vrijeme toliko privlači mlade žene i kako je moguće da su za njih riskirale živote? Kakav je položaj žena u društvu u vrijeme tzv. NDH i kako su se ustaše odnosili prema njima? Što znamo o ženama u partizanima? Što se dogodilo s pravima žena po nastanku socijalističke Jugoslavije? Što se dogodilo s pravom na rad, na školovanje, na abortus i drugima?

Hrvoje Klasić u 16. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom Ivom Goldsteinom o sudbini poraženih vojski nakon završetka Drugog svjetskog rata. Kakva je bila atmosfera u Zagrebu pred pad NDH? Koliko je ustaških i domobranskih vojnika, a koliko civila krenulo prema Bleiburgu? Kako izgleda ta kolona i kojim se putevima kretala? Kako su izgledali okršaji s partizanima i bitka na Dragvogradu? Kako se postavljaju Britanci kad masa ustaša i domobrana stiže na Bleiburg? Imaju li partizani u tom trenutku jasnu viziju što s tim ljudima? Kako dolazi do masovnog ubijanja zarobljenika nakon povratka u Jugoslaviju i zašto se nije poštovala Titova direktiva protiv ubijanja? Koliko je ukupno moglo biti žrtava? Kako bi se današnje hrvatsko društvo trebalo odnositi prema tome?

Hrvoje Klasić u 18. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom iz Banja Luke Vladanom Vuklišem o tome tko su bili antifašisti i tko bi danas oni trebali biti. Kada možemo, nakon pojave Mussolinija u Italiji, govoriti o prvim antifašistima generalno i na nekadašnjem području Jugoslavije? Kada se jugoslavenski komunisti počinju boriti protiv fašizma? Što se događa u europskoj politici i u antifašističkom pokretu nakon dolaska Hitlera na vlast u Njemačkoj? Koliko je važan čin antifašističke borbe pobuna rudara 1921. u Istri? Kakvo značenje ima Španjolska Republika za antifašistički pokret u Europi? Koliko se boraca iz Jugoslavije priključuje internacionalnim brigadama u Španjolskoj? Tko su istaknuti jugoslavenski španjolski borci? Što je antifašističko u jugoslavenskom partizanskom pokretu? Zašto se većina Srba ne priključuje četnicima nego partizanima? Kako izgleda život antifašista na oslobođenim teritorijima? Kako je izgledao završni obračun antifašista s fašistima? Tko su bili nekomunistički antifašisti? Možemo li danas govoriti o fašistima i antifašistima?

Hrvoje Klasić u 20. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom Zrinkom Čustonjom s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu o utjecaju politike na Olimpijske igre i sport općenito. Koji se sportski događaji uzimaju kao primjer utjecaja politike na sport? Koje su poruke koje je Hitler htio poslati putem Olimpijskih igara u Berlinu 1936.? Zbog kojih razloga na igrama nije sudjelovao Sovjetski savez? Što je bilo različito u sovjetskom pristupu prema sportu u odnosu na zapad? Kakvo se rivalstvo 1952. u Helsinkiju stvara između Sovjetskog Saveza i Jugoslavije? Zašto su 1972. Olimpijske igre iskorištene za teroristički napad? Koji su najpoznatiji bojkoti Olimpijskih igara? Pokazuju li neke igre, poput onih u Seulu 1988., da sport može i približavati? Kakva je bila u tom smislu važnost Univerzijade u Zagrebu? Kakav je bio utjecaj politike na osnivanje naših sportskih klubova, poput Hajduka? Kakva je bila sportska politika u vrijeme Kraljevine Jugoslavije? Je li u socijalističkoj Jugoslaviji podrška politike bila preduvjet za sportski uspjeh? Kako su se politički sukobi prenosili na sportske u raspadu Jugoslavije, a kakvi su odnosi sportaša danas?

Hrvoje Klasić u 22. Kontrapovijesti razgovara sa stručnjakom za terorizam Mirkom Bilandžićem, profesorom Filozofskog fakulteta u Zagrebu, o tome tko su teroristi i što je terorizam. Koja je najjednostavnija i najiscrpnija definicija terorizma? Kako to da je na našim prostorima Gavrilo Princip je za neke terorist, a za neke junak? Što se poklopilo 1960-ih godina da imamo procvat terorizma u Evropi? Kada govorimo o počecima islamskog terorizma? Na koje se sve način terorizam provodi i što nas sve čeka? Kolika je opasnost od "cyberterorizma" i može li se tako nešto uopće nazivati terorizmom? Koji su uzroci i kako je moguće boriti se protiv terorizma? Je li Hrvatska nezanimljiva teroristima?