Povijesne kontroverze

Koliko bi Hrvatska danas imala stanovnika da je kroz posljednjih 500 godina rasla poput Švedske, Nizozemske ili Norveške? Zašto Hrvatska danas ima milijune stanovnika manje nego što bi mogla imati prema europskim demografskim trendovima? Može li se povijest jednoga naroda čitati kroz broj ljudi koji su na nekom prostoru živjeli, nestajali ili odlazili? I govori li nam demografija možda više o hrvatskoj prošlosti nego mnogi politički događaji? Odgovore tražimo u razgovoru s akademikom Anđelkom Akrapom, autorom knjige Stanovništvo u Hrvatskoj kroz stoljeća, opsežne studije koja na osamstotinjak stranica donosi veliku priču o demografskoj povijesti Hrvatske.Epizoda je premijerno emitirana 23. lipnja 2026. na HR3.

Čin pokrštavanja i proces susljedne kristijanizacije u povijesti svakog europskog naroda važni su događaji kojima se taj narod uključio u kršćansku ekumenu i time u srednjovjekovnom svijetu postao dio kršćanske civilizacije. U hrvatskom slučaju taj je proces započeo razmjerno rano, no trajao je prilično dugo, a o tome nam govore i konkretni arheološki ostaci crkvene gradnje ranoga srednjega vijeka, kao i različiti predmeti crkvenoga namještaja iz tog vremena. Među tim ostacima prošlosti malo koji je predmet izazvao toliku kontroverzu u suvremenoj hrvatskoj historiografiji kao što je to slučaj s ranosrednjovjekovnim krsnim zdencem poznatim i pod nazivom Višeslavova krstionica. O prijeporima i interpretacijama njegova nastanka i važnosti za najraniju hrvatsku povijest već smo raspravljali u Povijesnim kontroverzama točno prije 10 godina. U međuvremenu, tijekom posljednjeg desetljeća rasprava o tome je li Višeslavova krstionica dio ninske (i hrvatske) kulturne baštine ili se pak radi o krsnom zdencu kojeg ne treba vezati uz početke kršćanstva na hrvatskim prostorima nije minula – štoviše o ovoj temi se raspravlja ne samo u znanstvenim krugovima nego i putem drugih javnih medija. Ipak, prilikom organiziranja velike obljetničke izložbe „U početku bijaše kraljevstvo“ upravo je Višeslavova krstionica postala jedan od središnjih eksponata, a u dočetku trajanja ove izložbe organizirano je i posebno predavanje o ovome krsnome zdencu. O povijesti Višeslavove krstionice i proturječnim tezama unutar historiografije, govorila je prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol u svom predavanju naslovljenom „Sub tempore Vvissaclavo dvci: krsni zdenac Hrvata” koje održano 5. ožujka 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u sljedeće dvije epizode Povijesnih kontroverzi poslušati dijelove tog zanimljivog i kontroverznog predavanja, kao i komentare drugih istraživača.Epizoda je premijerno emitirana 9. lipnja 2026. na HR3.

Umjetnost, a ponajviše arhitekturu 19. stoljeća, u svim je dijelovima Europe obilježila potraga za posebnim nacionalnim izrazom. Najčešći izbor bila je neogotika, no kako su, međutim, postupno „otkrivani“ drugi povijesni stilovi, kao i tradicijsko graditeljstvo, tako je rastao broj najraznolikijih nacionalnih izraza u umjetnosti europskih nacija. Prvi hrvatski nacionalni stil, stvoren početkom 1880-ih, bazirao se na graditeljstvu slavonskog i srijemskog sela. Kako se pokazao neprikladnim za monumentalnu, osobito javnu arhitekturu početkom 20. stoljeća nastaje ideja o stvaranju novoga nacionalnog stila zasnovanoga na povijesnom razdoblju koje se počelo isticati kao temelj hrvatskog identiteta – ranom srednjem vijeku. Brojni umjetnici, osobito arhitekti, kombinirajući ranosrednjovjekovne i suvremene motive pokušali su stvoriti nacionalni hrvatski izraz, tada nazivan „hrvatsko-bizantski slog“. Najmonumentalnije ostvarenje tih težnji predstavlja župna crkva svetog Blaža novoga dijela Zagreba, Donjega grada, podignuta po projektima Viktora Kovačića. U razdoblju između dvaju svjetskih ratova mnogobrojni će umjetnici nastaviti tim putem (poput arhitekta Stjepana Podhorskog) oblikujući vizualni jezik koji se i danas doživljava kao simbol hrvatskoga nacionalnog identiteta. O razvoju, sudbini i tragovima toga arhitektonskog stila, dotičući različite povijesne kontroverze, govorio je prof. dr. sc. Dragan Damjanović u svom predavanju naslovljenom „Umjetnost ranog srednjeg vijeka i stvaranje hrvatskog nacionalnog stila početkom 20. stoljeća” koje održano 23. veljače 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove tog zanimljivog i pomalo kontroverznog predavanja. Epizoda je premijerno emitirana 26. svibnja 2026. na HR3.

U ožujku 1972. godine tadašnju je Jugoslaviju potresla vijest o pojavi bolesti za koju se vjerovalo da je na ovim prostorima stvar daleke prošlosti. Variola vera, poznatija kao velike boginje ili „crna dama“, pojavila se nakon 42 godine izbivanja. Iako na području SR Hrvatske nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze, reakcija vlasti bila je munjevita i beskompromisna. U „ratu protiv boginja“ nije bilo mjesta za demokraciju – uvedene su stroge karantene, masovna cijepljenja milijuna građana i rigorozne kontrole kretanja. Kako je izgledala borba protiv nevidljivog neprijatelja iz perspektive Hrvatske, kakvu je ulogu imala propaganda, a kakvu represivni aparat, razgovaramo danas u Povijesnim kontroverzama s izv. prof. dr. sc. Slađanom Josipović Batorek s Filozofskog fakulteta u Osijeku.Epizoda je premijerno emitirana 12. svibnja 2026. na HR3.

Kraj 13. stoljeća na jadranskoj obali donosi značajne političke promjene, obilježene dolaskom novih velikaša na područja koja su do tada bila uređena prema drevnim lokalnim običajima. Jedan od ključnih trenutaka tog razdoblja je sastavljanje Vinodolskog zakona 1288. godine, dokumenta koji nije samo najstariji cjeloviti zakonski spomenik na hrvatskom jeziku, nego i pruža fascinantan uvid u svakodnevni život srednjovjekovnog čovjeka.Iako ga nazivamo „zakonom“, Vinodolski zakon je zapravo zapis običajnog prava, nastao u specifičnom trenutku kada su krčki knezovi (kasnije Frankapani) nastojali učvrstiti svoju vlast nad devet vinodolskih općina. Kako bi zaštitili svoja drevna prava, ali i definirali nove obveze prema novom zemaljskom gospodaru, predstavnici općina i kneževi povjerenici sjeli su za zajednički stol i stvorili dokument koji i danas fascinira pravnike, povjesničare i jezikoslovce. Pisan na narodnom jeziku i glagoljici, ovaj zakon nije samo suhoparni pravni tekst, već živo svjedočanstvo o moralu, časti, društvenoj hijerarhiji i borbi malog čovjeka protiv samovolje moćnika. O važnosti Vinodolskog zakona kao pravnog, jezičnog i kulturnog spomenika, te o tome što nam on govori o "malim" ljudima i njihovim životnim brigama u srednjem vijeku, razgovaramo u današnjoj epizodi Povijesnih kontroverzi. Naša gošća je prof. dr. sc. Mirela Krešić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 28. travnja 2026. na HR3.

Projekt Između znanja i neznanja: ideje, prakse i nasljeđe prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama istražuje obilježja i geografiju prosvjetiteljstva kao kulturnog procesa u hrvatskim zemljama tijekom “dugog” 18. stoljeća. Ovo je prvi puta da se jedan znanstveno-istraživački projekt fokusira na hrvatski prosvjetiteljski diskurs u kontekstu civilne Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Dubrovačke Republike. U trogodišnjem razdoblju trajanja projekta plan je analizirati dosadašnje interpretacije prosvjetiteljstva, istražiti ključne aktere i njihove transnacionalne mreže te odabrati izvorne tekstove hrvatskih prosvjetitelja za buduća istraživanja. Tematska područja uključuju “katoličko prosvjetiteljstvo”, “cirkulaciju znanja” te “prosvjetiteljstvo i revoluciju”. Rad projekta financira Hrvatska zaklada za znanost, a na festivalu povijesti Kliofest održanom u svibnju 2025. godine projektni tim po prvi put se predstavio široj znanstvenoj javnosti. U današnjim Povijesnim kontroverzama poslušat ćemo glavne naglaske iz toga predstavljanja, te naposljetku čuti komentar voditeljice projekta dr. sc. Teodore Shek Brnardić o rezultatima rada na projektu na polovici projektnog razdoblja.Ova inačica epizode nikad nije emitirana na Hrvatskom radiju zbog vremenskog ograničenja termina emisije.

U današnjoj emisiji govorimo o susretima kultura, ideja i ljudi između Hrvatske i Azije – od srednjovjekovnih putovanja Marka Pola do suvremenih političkih, kulturnih i gospodarskih veza s Kinom, Indijom i Japanom. Povod je zbornik East meets West – Istok susreće Zapad, koji okuplja povjesničare, arheologe, muzikologe i politologe te pokazuje koliko su ti kontakti bili dugotrajni, slojeviti i često neočekivani. Što nam putopisi, opera, film, trgovina začinima ili suvremena geopolitika govore o odnosu Istoka i Zapada – i gdje je u toj priči hrvatski prostor? O tome razgovaramo s urednicima zbornika - dr. sc. Evom Katarinom Glazer i dr. sc. Zvonimirom Stopićem.Epizoda je premijerno emitirana 7. travnja 2026. na HR3

Lujo Vojnović rođen u Splitu 1864., umro u Zagrebu 1951., intelektualac je koji se bavio aktualnim nacionalnim, povijesnim i geopolitičkim temama, a u određenoj je mjeri bio kreator moderne političke kulture koja se širila preko tiska i časopisa. Njegov višestruki identitet, u kojem je dominirao onaj srbo-katolički, uvjetovali su njegovu turbulentnu karijeru u kojoj je služio vlastima Austro-Ugarske, Kraljevine Srbije, vršio dužnost crnogorskog ministra pravde, a na posljetku je postao gorljivi zagovornik unitarističke Jugoslavije. Koje sve kontroverze i zanimljivosti nudi biografija tog hrvatskog književnika, povjesničara i političara reći će nam gost emisije - dr. sc. Zoran Grijak.Epizoda je premijerno emitirana 22. ožujka 2018. na HR3.

Druga polovica 15. stoljeća na prostorima hrvatskih povijesnih zemalja obilježena je brojnim političkim i društvenim promjenama. Jedno od ključnih obilježja bila je osmanska ugroza na prostorima srednjovjekovne Slavonije i Hrvatske te sve snažnija prisutnost Mletačke Republike na istočnoj jadranskoj obali. U takvim okolnostima hrvatski velikaški rodovi vrlo često su posve samostalno pokušavali pronaći najbolje rješenje za očuvanje vlastitih posjeda, a takva politika ponekad je ugrožavala interese ugarsko-hrvatskog vladara. Geo-politički položaj grada Senja u tom vremenu bio je iznimno važan i kompliciran jer se grad nalazio upravo na prostoru dodira mletačkih i osmanskih interesa, što je velikaški rod Frankapana stavljalo u sam centar političkih zbivanja jer su upravo oni upravljali ne samo gradom Senjom nego i čitavim okolnim područjem. Upravo u tom političkim kontekstu kralj Matija Korvin odlučuje oduzeti Frankapanima grad Senj i oformiti na tom prostoru posve nov vojni ustroj poznat pod imenom Senjska kapetanija. Posljedica ove kraljevske odluke bit će usmjeravanje Senja i okolnog prostora u sljedećim stoljećima jednim drugačijim društvenim i gospodarskim razvojem nego što je to bilo do tada. Ovakva Korvinova odluka umnogome je bila kontroverzna, poglavito imajući na umu važnost Frankapana za političku stabilnost čitavog tog prostora. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Senjskoj kapetaniji, a naš sugovornik je dr. sc. Vedran Klaužer s Hrvatskog instituta za povijest, voditelj znanstveno istraživačkog projekta „Vlast to smo mi. Društvene mreže i upravljačke strukture u hrvatskom novom vijeku“. Više o projektu možete vidjeti na poveznici https://vtsm.hipzg.hr/.

Polazeći od recentnih istraživanja unutar niza disciplina moguće je ocrtati obrise 'nove historiografske paradigme', odnosno tumačenja najranije hrvatske povijest: od pitanja doseljenja Hrvata, vremena i naravi njihova pokrštavanja do oblikovanja države. Umjesto izoliranog promatranja tih pojava, ove događaje i procese moguće je smjestiti u širi politički i kulturni kontekst, osobito naglašavajući ključnu ulogu kratkog razdoblja od nekoliko desetljeća koja su prethodila i slijedila sklapanju tzv. Aachenskog mira (812.). Naime, u tom se vremenu isprepliću tri važna povijesna procesa: širenje Franačke države, obnova Bizantskog carstva i reaktivacija rimskog papinstva. Ti su procesi doveli do 'razdiobe carske baštine' na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije i time stvorili preduvjete za nastanak ranosrednjovjekovne Hrvatske kneževine. Drugim riječima, oblikovanje Kneževine promatrano pod vidikom interferencije tih utjecaja valja smjestiti u kontekst šire povijesti istočnog jadranskog prostora i njegova dublja zaleđa između kasnog 8. i druge polovice 9. st. Ovakvo tumačenje oslanja se na recentnu međunarodnu historiografiju o franačkoj nazočnosti u Italiji i prodoru na istok, obnovi bizantske administracije na Jadranu i obnovi papinskog interesa za područje Ilirika s nakanom učvršćivanja jurisdikcije Rimske Crkve nad tim prostorom. Smještajući istraživačke rezultate niza hrvatskih stručnjaka u te šire međunarodne okvire moguće je ocrtati okolnosti i povijesne okvire oblikovanja hrvatskog ranosrednjovjekovnog identiteta u jednom novom svjetlu. O svemu tome, dotičući brojne povijesne kontroverze, govorio je izv. prof. dr. sc. Trpimira Vedriš u svom predavanju „Hrvati, Franci i Bizant: novi pogled na početke hrvatske državnosti“ koje održano 8. siječnja 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove tog zanimljivog i pomalo kontroverznog predavanja. Ova inačica epizode nije prije objavljena na HR3 zbog vremenskog ograničenja radio termina.

Početkom 2026. rastužila nas je vijest o smrti hrvatskog povjesničara, akademika Nikše Stančića. Najveći dio svoje akademske karijere proveo je kao profesor na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stančić je istraživao hrvatsku povijest novoga vijeka u njezinu europskom kontekstu, posebno povijest Hrvatskog narodnog preporoda u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji, problematiku nacije i nacionalizma te heraldičku problematiku. O liku i djelu akademika Stančića u današnjoj emisiji razgovaramo s prof. dr. sc. Iskrom Iveljić i prof. dr. sc. Damirom Agičićem.Epizoda je premijerno emitirana 24. veljače 2026. na HR3.

Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. stoljeća sve do 1577. bio je u posjedu velikaškog roda Šubića koji su upravo zbog njegove važnosti dodali si pridjevak Zrinski. Život u mjestu Zrin nije stao ni nakon prelaska u okvire Osmanskog Carstva 1577., a nakon povrataka kršćanske vlasti 1689. godine Zrin je izgubio svoju stratešku važnost. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a preživjelo stanovništvo je izbjeglo. Život se u mjesto u potpunosti nije vratio sve do okončanja Domovinskog rata. U povodu 730. godišnjice njegova prva spomena više akademskih institucija, udruga i Sisačka biskupija organizirali su znanstveni skup na kojem se kroz 20ak predavanja prozborilo o povijesti i mogućoj budućnosti Zrina, mjesta koje smo svi pomalo zaboravili. Stoga ćemo u ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastaviti prošlotjedni izvještaj i poslušati sažetke predavanja održanih na tom znanstvenom skupu, koja su obuhvatila pogled na povijest Zrina u modernom i suvremenom dobu.Epizoda je premijerno emitirana 17. veljače 2026. na HR3.